Na temelju zakona o udrugama (NN 88/01) Veliko plemićko vijeće Hrvatskog plemićkog zbora na svom zasjedanju

12. travnja 2008 donijelo je:

STATUT

HRVATSKOGA PLEMIĆKOG ZBORA

Mi, potomci hrvatskih plemićkih loza odani domovini, vjerni tradiciji, osnivamo na neograničeno vrijeme Hrvatski plemićki zbor i donosimo ovaj Statut na temelju slijedećih odrednica:

·         pravo na postojanje plemstva zasniva se na plemenskom, državnom i obiteljskom kontinuitetu hrvatskog naroda, na poveljama hrvatskih i europskih institucija, kuća i vladara, te na trajnom subjektivitetu Hrvatske države;

·         pridržavanje plemićke obveze zasnovane na moralnim načelima hrvatskog i sveeuropskog plemićkog kodeksa.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Hrvatski plemićki zbor (u daljnjem tekstu Zbor) je neprofitna udruga osnovana u skladu sa Zakonom o udrugama (NN 88, 11. listopada 2001.).

Članak 2.

Zbor je pravna osoba. Puni naziv udruge glasi Hrvatski plemićki zbor. Kratki naziv je HPZ. Uz naziv na hrvatskom jeziku, Zbor u pravnom prometu može koristiti i naziv na latinskom jeziku, tj. Collegium Nobilium Croaticum. Sjedište Zbora je u Zagrebu. Odluku o adresi sjedišta Zbora donosi Plemićki stol. Zbor djeluje na području Republike Hrvatske te može osnivati ogranke koji nisu pravne osobe. Osnivanje ogranaka uredit će se posebnim pravilnikom.

Članak 3.

Rad Zbora je javan. Javnost rada osigurava se Glasnikom HPZ-a i njegovim web stranicama.

Članak 4.

Grb Zbora tvori povijesni Hrvatski grb u obliku štita, povrh kojega je stilizirana zlatna kruna hrvatskih kraljeva ukrašena rubinima, krajevi koje ulaze u štit.

Pečat Zbora je okruglog oblika promjera 35 mm, s nazivom Zbora na hrvatskom i latinskom jeziku na obodu i umetnutim grbom Zbora u sredini.

Članak 5

Zastava Zbora je nebesko plave boje, a na njoj se nalazi s obje strane grb Zbora. Oko grba je s jedne strane natpis na hrvatskom jeziku Hrvatski plemićki zbor, a s druge strane natpis na latinskom Collegium Nobilium Croaticum, a sve je to obrubljeno na krajevima hrvatskim pleterom. Na vrhu koplja zastave je plamenac u boji hrvatske trobojnice na kojemu je zlatnim slovima ispisano geslo Zbora »Što pređi ti namriješe, zasluži da zaista tvoje bude«.

Zastava se ističe u prostorijama Zbora, na zasjedanjima Velikog plemićkog vijeća, javnim skupovima i drugim prigodama po odluci Plemićkog stola uz zastavu Republike Hrvatske.

Članak 5a

Himna Hrvatskog plemićkog zbora je »Mi smo uz pređe još svoji na svom«. Tekst i napjev himne i način uporabe, uređen je Pravilnikom o himni.

Članak 6.

Značka Zbora je grb Zbora. Oko grba je natpis Collegium Nobilium Croaticum.

II. CILJEVI, POSLOVI I DJELATNOST ZBORA

Članak 7.

Zbor se utemeljuje s ciljem povezivanja hrvatskih plemićkih obitelji radi njegovanja hrvatskih povijesnih vrijednosti, plemićkih tradicija, međusobne solidarnosti i poštivanja etičkog kodeksa ponašanja, kao svoj dug predcima koji su za stečene zasluge dobili plemićke titule.

Članak 8.

Radi ostvarivanja ciljeva iz prethodnog članka Zbor:

·         donosi program rada u skladu s ciljevima Zbora

·         radi na hrvatskom heraldičkom zborniku i promicanju genealogije

·         promiče međusobno druženje i potpomaganje članova

·         donosi odluke o svim pitanjima vezanim uz djelovanje Zbora

·         surađuje s europskim plemićkim udrugama

·         izdaje tiskovine iz djelokruga rada Zbora

III. ČLANSTVO

Članak 9.

Članovi Hrvatskog plemićkog zbora mogu postati plemići i plemkinje, zakoniti potomci hrvatskih plemićkih obitelji po neprekinutoj muškoj liniji, stariji od osamnaest godina i supruge plemića. To se odnosi na sve građanke i građane Hrvatske.

Članovi moraju nositi izvorna prezimena plemićkih obitelji.

Članovi Zbora imaju pravo birati, biti birani u sva tijela i sudjelovati u svim djelatnostima Zbora

Članak 10.

Uz punopravne članove Zboru se u svojstvu pridruženih članova mogu pridružiti osobe koje nisu plemići, primjerice povjesničari, heraldičari, genealozi i dr. Oni ne uživaju članska prava punopravnih članova. Na javno publiciranom popisu plemića članova Zbora navedeni su kao pridruženi članovi. Za svoj rad i zasluge mogu dobivati zahvalnice i druge nagrade. Plemićki stol predlaže, a Veliko plemićko vijeće potvrđuje prijem pridruženih članova Zbora prema kriterijima pravilnika o članstvu.

Članak 11.

Počasnim članom Zbora može postati plemić strani državljanin. Predlaže ga Plemićki stol, a prima Veliko plemićko vijeće prema kriterijima pravilnika o članstvu.

Članak 12.

Za članstvo u Zboru potrebno je podnijeti pismeni zahtjev i dokumente navedene pravilnikom o članstvu. Plemićki stol, nakon obrade dokumentacije, utvrđuje vjerodostojnost dokumenata i prikladnost kandidata te predlaže Velikom plemićkom vijeću prijem u članstvo. Oba ova tijela imaju neograničenu slobodu prosudbe.

Veliko Plemićko vijeće odlučuje o članstvu i dodjeljuje povelju o članstvu na prijedlog Plemićkog stola.

Članak 13.

Članstvo prestaje smrću, svojevoljnim istupanjem, promjenom prezimena, neplaćanjem članarine dvije godine ili isključenjem, na osnovu kriterija pravilnika o članstvu. Članstvo se može ponovno zatražiti ako su ispunjeni uvjeti iz članka 9.

Popis svih članova Zbora vodi notar Plemićkog stola.

IV. FINANCIRANJE RADA ZBORA

Članak 14.

Zbor se financira iz:

·         članarine

·         sredstava od sponzora i donatora

·         iz drugih izvora, sukladno Zakonu.

Članak 15.

Potpisnici financijskih dokumenata su osobe koje odredi Plemićki stol.

V. ORGANI ZBORA

Članak 16.

Organi Zbora su:

1.       Veliko plemićko vijeće

2.       Plemićki stol

3.       Nadzorni odbor

4.       Senat

5.       Sud časti

1. VELIKO PLEMIĆKO VIJEĆE

Članak 17.

Veliko plemićko vijeće je najviše tijelo Zbora, a čine ga svi članovi Zbora.

Članak 18.

Veliko plemićko vijeće obavlja slijedeće poslove:

·   donosi Statut, njegove izmjene i dopune te druge opće akte Zbora

·   bira i razrješava: predsjednika Zbora, dva zamjenika predsjednika, 17 članova Plemićkoga stola, 3 člana Nadzornog odbora, članove Senata i 3 člana Suda časti (kandidate predlaže Plemićki stol)

·   donosi strategiju razvoja Zbora

·   utvrđuje program rada

·   donosi financijski plan

·   usvaja završni račun

·   donosi Poslovnik o radu Velikog plemićkog vijeća, Nadzornog odbora, Senata, Suda časti i plemićki kodeks etike,

·   odlučuje o statutarnim pitanjima i prestanku rada Zbora.

·   odlučuje o dodjeli priznanja i nagrada.

Članak 19.

Veliko plemićko vijeće sastaje se prema potrebi, a najmanje jedanput godišnje. Veliko plemićko vijeće saziva predsjednik. Predsjednik je obvezan sazvati Veliko plemićko vijeće i kada to zatraži Nadzorni odbor, najmanje četvrtina (1/4) članova ili Plemićki stol.Ukoliko predsjednik ne sazove Veliko plemićko vijeće u roku od 15 dana sazvat će ga ovlašteni predlagači. Pozivi za zasjedanje Velikog plemićkog vijeća dostavljaju se članovima petnaest dana prije zasjedanja Vijeća.

Članak 20.

Veliko plemićko vijeće punovažno odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti, ako je zasjedanju nazočna najmanje četvrtina (1/4) članova. Ako zasjedanju pristupi manje od četvrtine članova nakon isteka roka od 30 minuta, postojeći broj prisutnih članova se proglašava potrebnim kvorumom. Veliko plemićko vijeće donosi odluke dvotrećinskom (2/3) većinom glasova članova nazočnih zasjedanju, javnim ili tajnim glasovanjem.

Članak 21.

Zasjedanje Velikog plemićkog vijeća vodi radno predsjedništvo koje Veliko plemićko vijeće bira iz redova prisutnih članova. Zasjedanje otvara i predsjeda mu predsjednik Zbora.

Rad Velikog plemićkog vijeća je javan i o njemu se vodi se zapisnik koji se objavljuje u skraćenom obliku. Postupak rada Velikog plemićkog vijeća utvrđen je Poslovnikom.

Članak 22

Predsjednik i I. i II. zamjenik predsjednika biraju se na tri godine i mogu biti ponovno birani. Predsjednik predstavlja i zastupa Zbor u javnosti te je odgovoran za zakonitost rada Zbora. Predsjednik saziva i vodi sjednice Velikog plemićkog vijeća. Pored predsjednika Zbor predstavlja i zastupa I. zamjenik predsjednika i kancelar

2. PLEMIĆKI STOL

Članak 23.

Plemićki stol je izvršno tijelo Velikog Plemićkog vijeća koje ga bira na tri godine. Plemićki stol ima 17 članova koje bira Veliko plemićko vijeće iz redova članova Zbora. Izabrani članovi Plemićkog stola međusobno dogovorom raspoređuju pojedine funkcije. Članovi Plemićkog stola su: kancelar, dva  protonotara, notar, herold, rizničar, webmaster i deset članova bez portfelja. Članovi Plemićkog stola odgovaraju za svoj rad Velikom plemićkom vijeću Zbora koje ih može razriješiti i prije isteka mandata na zahtjev više od polovice (1/2) članova Zbora.

Članak 24.

Plemićki stol:

·         organizira rad Zbora između dva zasjedanja Velikog plemićkog vijeća

·         izrađuje prijedloge programa rada Zbora

·         priprema strategiju rada

·         izrađuje pravilnike

·         saziva zasjedanje Velikog plemićkog vijeća Zbora, predlaže dnevni red i pripravlja  materijale o kojima raspravlja Veliko plemićko vijeće uključivo listu kandidata za pojedine dužnosti

·         provodi odluke Velikog plemićkog vijeća

·         odlučuje o raspolaganju sredstvima Zbora u okviru financijskog plana

·         predlaže za prijem nove članove

·         pripravlja prijedloge za izmjene i dopune Statuta i drugih općih akata Zbora

·         imenuje radne grupe Zbora

·         obavlja i odlučuje o svim drugim poslovima koji propisima ili općim aktima Zbora nisu stavljeni u nadležnost drugom tijelu

·         predlaže visinu pristupnine i članarine

·         predlaže mjere za unapređenje rada Zbora.

·         predlaže Velikom plemićkom vijeću članove za priznanja i nagrade, koje se dodjeljuju po posebnom Poslovniku.

Članak 25.

Plemićki stol se sastaje prema potrebi, a najmanje jednom mjesečno. Sjednicu Plemićkog stola saziva i vodi kancelar. Plemićki stol punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje više od polovice (1/2) svih izabranih članova Plemićkoga stola. Plemićki stol donosi odluke natpolovičnom većinom svih izabranih članova.

Kancelar je odgovoran za sazivanje i vođenje sjednica Plemićkog stola. Poslove Zbora vodi prema odlukama i smjernicama organa Zbora, te podnosi godišnje izvješće Velikom plemićkom vijeću.

Protonotari (zamjenici kancelara) pomažu u radu kancelaru. Protonotari brinu o odnosima s članstvom i suradnji s drugim udrugama i institucijama u zemlji i inozemstvu te vode izdavačku djelatnost Zbora.

Notar glavni je administrator Zbora pruža logističku podršku svim organima Zbora i čuva pečat Zbora. Uređuje i čuva tekuću i arhivsku dokumentaciju. Vodi popis članstva.

Webmaster održava web stranicu Zbora.

Rizničar brine o financijskom poslovanju Zbora, članarini i podnosi godišnje izvješće Velikom plemićkom vijeću.

Herold je zadužen za provjeru povijesnih i genealoških podataka kandidata za članstvo u Zboru te uređuje i čuva dokumente članova Zbora.

Četiri člana bez portfelja uključuju se na zadacima Plemićkog stola.

3. NADZORNI ODBOR

Članak 26.

Nadzorni odbor nadzire rad i materijalno-financijsko poslovanje Zbora, a sastoji se od tri člana. Imenuje ga Veliko plemićko vijeće Zbora na tri godine. Članovi Nadzornog odbora između sebe biraju predsjednika. Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova ukupnog broja svojih članova.

Predsjednik Nadzornog odbora po potrebi prisustvuje sjednicama Plemićkog stola, ali bez prava odlučivanja

4. SENAT

Članak 27.

Senat je savjetodavno tijelo Zbora. U Senat se biraju ugledni i zaslužni članovi na neodređeno vrijeme. Senat razmatra problematiku Zbora i pomaže u radu. Članove Senata imenuje Veliko plemićko vijeće. Senat između sebe bira predsjednika.

Predsjednik Senata po potrebi prisustvuje sjednicama Plemićkog stola. ali bez prava odlučivanja

5. SUD ČASTI

Članak 28.

Veliko plemićko vijeće bira Sud časti od tri člana, s mandatom od tri godine. Sud časti pokreće i provodi postupke, donosi odluke o kršenju statuta i narušavanju pravila plemićkog kodeksa članova Zbora. Između sebe bira predsjednika.

Predsjednik Suda časti po potrebi prisustvuje sjednicama Plemićkog stola. ali bez prava odlučivanja

Članak 29.

Funkcije i rad u tijelima Zbora dragovoljni su i reizborni.

Na sastancima tijela Zbora vode se zapisnici koji se ovjeravaju na prvom slijedećem sastanku.

VI. POVIJEST

Članak 30.

Zbor je utemeljen na zasjedanju Velikog plemićkog vijeća 16 listopada 1995. godine u Zagrebu, na kome je donijet prvi Statut Zbora koji je dopunjen na zasjedanju Velikog plemićkog vijeća 29. prosinca 1997 u Zagrebu, 27. listopada 2001. godine u Samoboru i 9.travnja 2005. u Zagrebu.

VII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 31.

Zbor prestaje postojati:

·         odlukom Velikog plemićkog vijeća

·         odlukom nadležnog organa uprave

·         u drugim slučajevima predviđenim Zakonom.

Veliko plemićko vijeće odlučuje o prestanku rada Zbora ako to zahtijevaju najmanje tri četvrtine (3/4) ukupnog broja članova Velikog plemićkog vijeća.

U slučaju prestanka djelovanja Zbora o imovini Zbora odlučuje Veliko plemićko vijeće.

Članak 32.

Ovaj Statut donosi Veliko plemićko vijeće dvotrećinskom  većinom glasova prisutnih članova.

Izmjene i dopune ovog Statute donose se u skladu s člankom 18.

Članak 33.

Ovaj Statut stupa na snagu danom izglasavanja.

I dopunjen 12. travnja 2008.

U Zagrebu, 12. travnja 2008.